U okviru aktivnosti “Razgovori o baštini” članice Udruge Ekomuzej Bistra prošlog su tjedna održale radionicu jagnuša. Ti maleni mirisni jastučići, koji su simbol blagoslova i zaštite, u Bistri se rade od ostataka tkanice ili svilenih fertuna, a ispunjeni su drenkom i guganom.
Nekada su se izrađivali u obitelji na Cvjetnicu nakon što je pušlek drena i gugana bio blagoslovljen. Zatim se nosio oko vrata ili u džepu do Velike subote kad se, po tradiciji, skurio u peći “da bi gibanica orehnača bole dišala”.
U Hrvatskoj enciklopediji Mate Ujevića jagnuš se spominje u sljedećem kontekstu:
AGNUS DEI (lat. »Jaganjac Božji«).
Blagoslovina.
A. D. se također zovu medaljice, s jedne strane prikazujući jaganjca Božjeg i ime vladajućeg pape, a s druge strane kakovog sveca, u običaju od 9. st., do kada su ostatke uskršnje voštanice dijelili kao sakramentale vjernicima. Te voštane medaljice blagosliva papa na Bijelu nedjelju u 1. i svake 7. godine svojega vladanja, umačući ih u posvećenu vodu, izmiješanu krizmom. Služe kao amuleti protiv svakojakih zala i zlih sila.
A. D. je u nekih Hrvata na SZ amulet, koji se o Uskrsu blagosliva i nosi o vratu kao vrećica, a u njoj vosak, zrna žita i dr., i zove se jagnuš, jagnec. (M. S. i M. G-i.)
Lik Božanskog jaganjca sa zastavicom i križićem na njoj javlja se često na novcima srednjega vijeka. Kod nas je grad Ulcinj dao u dubrovačkoj kovnici 1378 kovati svoj autonomni bakreni novac s Jaganjcem Božjim i natpisom: M. DE DVLCIGNO na licu i s Majkom Božjom na prijestolu na naličju.
LIT.: M. Rešetar, Dubrovačka numizmatika, I., Beograd 1924, str. 511; Ippen, Über Münzen Albaniens, Num. Zeitschrift, Beč 1901, str. 189. I. R-o.
Izvor: HEMU
Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte o događanjima u Centru.
Postanite naš online posjetitelj
Vaši podaci su zaštićeni sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.
